Bogovi i divovi, vještice i vile – dobrodošli u grad iz bajke…

Ne budi diva koji spava

Kuda god po ogulinskom kraju krenuli, moćnom Kleku umaći nećete. Najistočniji greben dinaridskog masiva Velike Kapele suvereno dominira nad našom udolinom, a na njegovu vrhu – ne varaju vas oči – uočit ćete figuru diva koji spava. Dok su bogovi i divovi još tumarali našim svijetom, div imena Klek zaratio je s bogom Volosom jer su bogovi tada svu hranu i piće zadržavali samo za sebe. No naš ogulinski Prometej protiv strašnog Volosa nije imao šanse jer je ovaj svojim čarobnim štapom znao skameniti što i koga god poželi. Pretvoren u kamen, Klek sada spava na vrhu gore koja je po njemu dobila ime.

Vještičja vriska i vilinska voda

No nije div Klek jedino bajkovito biće koje obitava na našoj gordoj gori. Za olujnih noći, pristižu vještice, vile i vilenjaci iz cijeloga svijeta, plešu kolo i ciče na sav glas, tako silovito da njihov vrisak dopire čak i do našeg grada. I dok nam se vještice stalno nešto prijete, prekrasne, u bijelo obučene leteće vile planinkinje zaštitnički bdiju nad ogulinskim pukom, a s nama su čak podijelile i svoju čarobnu vilinsku vodu. Njome se možete okrijepiti na vrelu Cesarovac u Parku kralju Tomislava – žena koja je popije postat će lijepa, dobra i zauvijek mlada, a muškarac koji žeđ utaži vilinskom vodom uskoro će oženiti lijepu Ogulinku.

Kraljevna na hrpi dukata

Kad smo već kod potrage za ljubavi, planinarite li Klekom, dobro otvorite oči jer u unutrašnjosti 200 metara visoke klečke vršne stijene nalazi se spilja u kojoj na hrpi dukata leži zmija. No nije to bila kakva zmija – poljubite li je, ona će se pretvoriti u lijepu kraljevnu koja vam neće dati samo svoju ruku, već i hrpu dukata za miraz. Stijena se, kažu, otvara tek jednom u sto godina, stoga sretno s tim!

Prava ljubav zaborava nema

Sreće u ljubavi nažalost nije imala lijepa plemkinja Đula. Obećana starijem plemiću za ženu, ona se na prvi pogled zaljubila u kapetana Milana Juraića koji je od Turaka branio frankopansku utvrdu na Tounju. Nakon što je do nje došao glas o njegovoj junačkoj pogibiji, Đula se sunovratila u ponor rijeke Dobre, poznat kao Đulin ponor, nad kojim možete jasno razabrati profil muškarca, Milana koji do dan-danas zapanjeno gleda kud je njegova dragana nestala.

Ivana Ogulinska

Mitovi i legende utkani su u samu dušu našeg zavičaja, pa nije ni čudo da su našu slavnu sugrađanku Ivanu Brlić-Mažuranić nadahnuli za pisanje najljepših bajki i stvaranje bezvremenih Priča iz davnine. U Ivaninoj kući bajke doznajte sve o njezinu životu i besmrtnom opusu, a u Zavičajnom muzeju upoznajte dičnu povijest ogulinskog kraja i otkrijte kakve sve još tajne ovaj prostor skriva.

Vidimo se u Ogulinu, dobrodošli u bajku!